Najčešća kardiološka oboljenja

Prepoznavanje simptoma, rana dijagnostika i pravovremeno liječenje

Hipertenzija – povišen krvni pritisak

Arterijska hipertenzija je hronično stanje u kojem su vrijednosti krvnog pritiska trajno povišene iznad normalnih granica (arterijska hipertenzija, HTA). Često se razvija postepeno i u ranim fazama ne daje nikakve simptome, zbog čega se naziva „tihim ubicom“. Dugotrajno povišen krvni pritisak dovodi do zadebljanja srčanog mišića (hipertrofija lijeve komore) i smanjenja elastičnosti krvnih sudova. Vremenom može uzrokovati infarkt miokarda, moždani udar, srčanu slabost i hroničnu bubrežnu bolest. Hipertenzija može biti primarna (esencijalna) ili sekundarna. Faktori rizika uključuju genetiku, prekomjernu tjelesnu težinu, fizičku neaktivnost, stres, pušenje i dislipidemiju. Dijagnostika se zasniva na ponovljenim mjerenjima krvnog pritiska, često uz 24-satni Holter pritiska (ABPM). Pravovremeno liječenje značajno smanjuje kardiovaskularni rizik.

hipertenzija

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

U početnim fazama često bez simptoma. Kako bolest napreduje mogu se javiti jutarnje glavobolje, vrtoglavica, osjećaj pritiska u potiljku, zujanje u ušima i zamaranje. Pacijenti mogu osjećati lupanje srca, kratak dah pri naporu i povremeni pritisak u prsima. Kod vrlo visokih vrijednosti pritiska mogu se javiti smetnje vida, mučnina, konfuzija i krvarenja iz nosa.

Ateroskleroza i povišeni lipidi

Ateroskleroza je hronični proces u kojem dolazi do nakupljanja masnih naslaga u zidovima krvnih sudova (aterosklerotski plak). Ove naslage dovode do suženja arterija i smanjenog protoka krvi. Najčešće zahvata koronarne, moždane i periferne arterije. Povišene masnoće u krvi, posebno LDL holesterol i trigliceridi (dislipidemija), ključni su faktor rizika. Bolest često napreduje bez simptoma sve do pojave ozbiljnih komplikacija poput angine pectoris, infarkta miokarda ili moždanog udara. Dijagnostika se zasniva na laboratorijskim analizama i slikovnim metodama. Prevencija i liječenje uključuju promjenu načina života i primjenu savremene terapije za snižavanje lipida.

arteroskleroza

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Dugo vremena može biti bez ikakvih simptoma. Tegobe zavise od lokalizacije zahvaćenih krvnih sudova. Kod zahvaćenosti koronarnih arterija javlja se bol ili stezanje u prsima. Kod periferne ateroskleroze tipičan je bol u listovima pri hodu koji se smanjuje u mirovanju. Kod zahvaćenosti moždanih krvnih sudova mogu se javiti prolazne smetnje govora, vida ili slabost jedne strane tijela. Često se prvi put ispolji tek ozbiljnim događajem poput infarkta ili moždanog udara.

Poremećaji srčanog ritma (aritmije)

Poremećaji srčanog ritma obuhvataju stanja u kojima srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno (tahiaritmije, bradiaritmije). Neke aritmije su bezazlene, dok druge mogu biti potencijalno životno ugrožavajuće. Pacijenti često opisuju osjećaj lupanja srca, preskakanja otkucaja, slabosti, vrtoglavice ili nesvjestice. Aritmije mogu nastati usljed bolesti srca, elektrolitskih poremećaja, stresa, upotrebe određenih lijekova ili bez jasnog uzroka. Dijagnostikuju se EKG-om i Holter EKG-om. Savremena kardiologija raspolaže efikasnim metodama liječenja.

Poremećaji srčanog ritma

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Najčešći simptom je lupanje srca ili osjećaj nepravilnog rada srca. Pacijenti mogu osjetiti ubrzan ili usporen puls, slabost i unutrašnji nemir. Često se javlja kratak dah, znojenje i pritisak u prsima. Kod težih aritmija mogu se javiti vrtoglavica, zamračenje pred očima ili gubitak svijesti. Neke aritmije mogu biti potpuno bez simptoma, ali ipak povećavati rizik od ozbiljnih komplikacija.

Angina pectoris

Angina pectoris predstavlja bol ili nelagodu u prsima koja nastaje zbog nedovoljnog dotoka krvi i kisika u srčani mišić (miokardna ishemija). Najčešće se javlja pri fizičkom naporu, emocionalnom stresu ili izlaganju hladnoći. Bol se može širiti u lijevu ruku, vrat, leđa ili vilicu. Angina je znak postojanja koronarne bolesti srca i ne treba je ignorisati. Iako obično prestaje u mirovanju ili nakon uzimanja terapije, ona predstavlja upozorenje na povećan rizik od infarkta miokarda. Pravovremena dijagnostika i liječenje značajno smanjuju rizik od pogoršanja bolesti.

Angina pectoris

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Najčešće se ispoljava kao stezanje, pritisak ili pečenje u sredini prsnog koša. Bol se može širiti u lijevu ruku, rame, vrat, vilicu ili leđa. Javlja se pri naporu ili stresu i smanjuje se u mirovanju. Često je praćena gušenjem, znojenjem, mučninom i osjećajem slabosti.

Infarkt miokarda

Infarkt miokarda nastaje kada dođe do potpunog prekida protoka krvi kroz koronarnu arteriju (akutna tromboza), što dovodi do odumiranja dijela srčanog mišića. To je hitno i životno ugrožavajuće stanje. Najčešći simptomi su jak, dugotrajan bol u prsima, gušenje, hladan znoj, mučnina i izražen strah. Brza medicinska intervencija je ključna za spašavanje srčanog mišića i života pacijenta. Nakon preboljenog infarkta neophodno je dugoročno praćenje, terapija i promjena životnih navika.

Angina pectoris

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Javlja se snažan bol u prsima koji traje duže od 20–30 minuta i ne prolazi u mirovanju. Bol se širi u lijevu ruku, vrat, leđa, vilicu ili gornji dio stomaka. Prisutni su kratak dah, hladan znoj, mučnina, povraćanje i izražen osjećaj straha. Kod starijih osoba, žena i dijabetičara simptomi mogu biti atipični i manje izraženi.

Srčana slabost

Srčana slabost je stanje u kojem srce nije u stanju da pumpa dovoljnu količinu krvi za potrebe organizma (heart failure). Može nastati kao posljedica hipertenzije, infarkta, bolesti zalistaka ili kardiomiopatija. Simptomi uključuju kratak dah, umor, oticanje nogu i smanjenu toleranciju napora. Bolest može biti hronična ili akutna i zahtijeva dugotrajno liječenje. Iako se ne može uvijek u potpunosti izliječiti, savremena terapija značajno poboljšava kvalitet i dužinu života.

Angina pectoris

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Najčešće se javlja kratak dah pri fizičkom naporu, a kasnije i u mirovanju. Pacijenti osjećaju izražen umor i slabost. Često dolazi do oticanja potkoljenica i stopala, naročito u večernjim satima. Mogu se javiti noćno gušenje, potreba za spavanjem u polusjedećem položaju i naglo povećanje tjelesne težine zbog zadržavanja tečnosti.

Kardiomiopatije

Kardiomiopatije su bolesti srčanog mišića koje dovode do poremećaja njegove strukture i funkcije. Mogu biti nasljedne ili stečene tokom života. Često se manifestuju gušenjem, umorom i poremećajima ritma. Dijagnostikuju se ultrazvukom, MRI-jem i genetskim testiranjem. Zahtijevaju dugotrajno praćenje i individualno prilagođenu terapiju.

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Simptomi zavise od tipa kardiomiopatije i stepena oštećenja srca. Najčešći su umor, kratak dah i smanjena tolerancija napora. Mogu se javiti bol u prsima, lupanje srca i vrtoglavica. Kod nekih oblika, naročito hipertrofične kardiomiopatije, mogu se javiti nesvjestice pri fizičkom naporu.

Bolesti zalistaka

Bolesti zalistaka nastaju kada zalisci ne otvaraju ili ne zatvaraju pravilno (stenoza ili regurgitacija), što ometa normalan protok krvi kroz srce. Mogu biti urođene ili stečene, često kao posljedica degenerativnih ili upalnih procesa. Simptomi uključuju zamor, kratak dah i lupanje srca. Savremena kardiologija nudi minimalno invazivne metode liječenja koje često zamjenjuju klasičnu hirurgiju.

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

U početku često bez simptoma. Kako bolest napreduje, javljaju se zamor, dispneja pri naporu i palpitacije. Kod težih oblika mogu se javiti oticanje nogu, vrtoglavica i nesvjestice, naročito pri fizičkom naporu.

Upalne bolesti srca

Endokarditis, miokarditis i perikarditis predstavljaju upale različitih struktura srca. Najčešće su uzrokovane infekcijama, ali mogu nastati i kao posljedica autoimunih procesa. Ove bolesti mogu imati ozbiljne komplikacije ako se ne liječe na vrijeme. Dijagnostika i liječenje zahtijevaju stručni nadzor i često bolničko liječenje.

Kako se manifestuje (najčešći simptomi):

Često započinju opštim simptomima poput povišene temperature, umora i slabosti. Javljaju se bol u prsima, kratak dah i lupanje srca. Kod perikarditisa bol se pojačava pri dubokom disanju i ležanju, a smanjuje u sjedećem položaju. Miokarditis može dovesti do simptoma srčane slabosti i aritmija.

Prethodna tema

Dijagnostičke metode u kardiologiji

Naredna tema

Savremeni tretmani kardioloških bolesti

Trebate pregled ili konsultacije?

Pozovite nas na brojeve telefona +387 33 777 711 ili +387 60 359 7436
i naše stručno osoblje će odmah odgovoriti na vaš upit.

Pozovite nas

Kontakt

Adresa

Bulevar Meše Selimovića 2B, Otoka,
71000 Sarajevo, BiH

Pozovite nas

+387 33 777 711 +387 60 359 7436

Pošaljite mail

poliklinika.nabil@bih.net.ba